Soja je biljka od velikog privrednog značaja. Stoga, veliki broj zemalja nastoji da unapredi tehnologiju proizvodnje soje i povećaju površine pod ovom ratarskom kulturom.
Mesto soje u plodoredu
Soja se obavezno gaji u plodoredu, što je važno za zdravstveno stanje biljaka. Najbolji preusevi za soju su strna žita (pšenica, ječam i dr.), krompir, duvan, kukuruz, dok je šećerna repa lošija. Kukuruz je veoma čest predusev u Srbiji, koji može biti dobar predusev ukoliko se na vreme uradi obrada zemljišta i kvalitetno reše žetveni ostaci. Soja je dobar predusev za sve ostale njivske biljke s obyirom na to da zemljište obogaćuje azotom.
Obrada zemljišta
Osnovna obrada zemljišta služi da se obezbedi dubok, rastresit oranični sloj sa dobrim fizičkim, hemijskim i biološkim osobinama. Vreme izvođenja zavisi od preduseva i agroekoloških uslova a najčešće se izvodi u leto ili jesen. Treba izbegavati oranje po suviše vlažnom zemljištu, a i ako je suviše suvo treba sačekati kišu i onda pristupiti oranju. Oranje treba raditi na dubinu 20-35 cm, u zavisnosti od zemljišta, uslova, preduseva i drugih faktora. Ukoliko soja dolazi posle strnih žita, potrebno je prvo uraditi zaoravanje žetvenih ostataka (ljuštenje strništa) na 10-15 cm. Ukoliko oranje nije obavljeno dovoljno kvalitetno, neophodno je u jesen pristupiti ravnanju i gruboj predsetvenoj pripremi.
Predsetvenom pripremom u proleće nastoji se obezbediti ravan, rastresit, dovoljno vlažan i rastesit površinski sloj koji će omogućiti kvalitetnu setvu, klijanje i nicanje semena. Treba obratiti pažnju da se priprema ne obavlja po suviše vlažnom zemljištu jer se na taj način stvaraju gruba grudvasta struktura i loši preduslovi za kasniju setvu.
Đubrenje
Soja zahteva manje đubrenje od drugih useva, što prvenstveno zavisi od plodnosti zemljišta i nivoa prinosa. Soja ima sposobnost da stupa u simbiotski odnos sa zemljišnim bakterijama azotofiksatorima, čime deo svojih potreba podmiruje atmosferskim azotom.
Za izgradnju 100 grama suve materije soji je potrebno 3-8 kg N, 3-4 kg P2O5 i 4-5 kg K2O. Po ustaljenoj praksi u Srbiji, osnovno đubrenje se vrši u jesen i to ukupna količina fosfornih i kalijumovih đubriva, dok se azot dodaje predsetveno. U zavisnosti od plodnosti zemljišta, đubrenjem bi trebalo dodavati 40-100 kg N, 60-100 kg P2O5 i 40-120 kg K2O.
Kao i kod drugih useva i kod soje su bitni mikroelementi, od kojih soja najbolje reaguje na mangan i molibden.
Setva soje
Pre setve soje neophodno je izvršiti inokulaciju (zaražavanje) semena soje bakterijama Bradyrhizobium japonicum (azotofiksin), i to pred samu setvu, u mračnim, suvim i prohladnim prostorima. Setve soje obavlja se približno kada i kukuruz (april), kada je temperatura zemljišta 10-12oC (biološki minimum 6-8 oC). Razmak između redova je najčešće 50 cm, mada može biti i 45 i 70 cm. Gustina setve prvenstveno zavisi o osobina sorte, zatim od klimatskih i zemljišnih useva. Preporučena gustina u žetvi selsemovih sorti je od 350.000-500.000 biljaka po hektaru.
Dubina setve je 3-5 cm što zavisi od zemljišta, njegove vlažnosti i vremena setve.
Izbor sorte
Sorte soje dele se prema dužini vegetacionog perioda i fotoperiodskoj reakciji na 13 grupa zrenja, od kojih, ekonomski značaj u našim uslovima imaju sorte 00, 0, I i II grupe zrenja. Dobra sorta treba da se odlikuje visokom produktivnošću, da ima potencijalno visok i stabilan prinos, da je otporna na poleganje, bolesti i štetočine, da ima zadovoljavajući kvalitet i otpornost na sušne uslove.
Preduzeća koja posluju u okviru Delta Agrara, imaju dugogodišnje pozitivno iskustvo sa Selsem sortama. koje su od 2011.godine uokviru sistema. Pored već proverenih sorti Dukat (0 grupa zrenja), Galeb (I), Gorštak (II), u ponudi su i Volođa (II), Beta (II) i Vidra (00), Biser (0).
Nega useva podrazumeva različite operacije poput valjanja, razbijanja pokorice, međuredna kultivacija, zaštita od bolesti, štetočina i korova i navodnjavanje. Međuredna kultivacija obavlja se nakon uspostavljanja redova, i nekoliko puta u toku vegetacije, radi suzbijanja korova, rastresanja zemljišta i smanjivanja evaporacije. Suzbijanje korova u soji predstavlja kombinaciju agrotehničkih i hemijskih mera. Soja je dosta osetljiva na herbicide tako da treba biti oprezan prilikom primene.
Kod zakorovljenih njiva, u zavisnosti od spektra korova, dobra je kombinacija herbicida Monam 75-WG (0,06 kg/ha) + Promoni 75-WG (8 g/ha)+ okvašivač Magis (0,1%) i Fusilade forte (1,3 l/ha). Od bolesti, u našim uslovima, najčešće se javljaju plamenjača i bakteriozna pegavost na listu, na stablu su najštetniji crna pegavost (rak) stabla i bela trulež, a na korenu i stablu ugljenasta trulež.
Žetva soje
Žetva soje vrši se u punoj zrelosti ili nesto ranije. Problem koji se javlja u određenim godinama je nejednako sazrevanje mahuna zbog čega je neophodno pristupiti žetvi i kada deo mahuna nije potpuno zreo. Zbog toga se ponekad pribegava i desikaciji soje koja omogućava prinudno sazrevanje cele biljke.
Gubici u žetve soje nekada mogu da budu veoma veliki a javljaju se na hederu (kosi) i u vršalici. Zato je veoma važno podesiti sve parametre kombajna – broj obrtaja vitla i bubnja, podešavanje hedera, brzinu kretanja kombajna, razmak između bubnja i podbubnja, jačinu vazdušne struje i sita, i prilagoditi ih stanju useva i uslovima na terenu.
dipl.ing. Strahinja Marjanović
Delta Agrar
Preporučujemo i tekst Proizvodnja soje u svetu i u Srbiji