Milorad Sredanović, potpredsednik Delta Holdinga za poljoprivredu, ušestvovao je na regionalnoj agrobiznis konferenciji „Preko polja do Evrope“ koja je u organizaciji Ministarstava poljoprivrede Srbije i Hrvatske održana tokom 83. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu.
Lideri najvažnijih agrobiznis kompanija iz Srbije i Hrvatske razmenili su svoje stavove po pitanju spremnosti da se suoče sa jakom konkurencijom iz Evropske unije i budućim trendovima na domaćem tržištu na panelu „Iskustva agrobiznis lidera regiona“.
„Kada je kompanija Delta Agrar 2005. i 2006. godine privatizovla nekoliko poljoprivrednih imanja, zatekla je zastarelu mehanizaciju, oskudno znanje, oskudno navodnjavanje, dok je stočarstva, voćarstva i povrtarstva bilo u tragovima. Morali smo mnogo da radimo i ulažemo kako bismo danas bili u poziciju da kažemo: „Da, spremni smo da se susretnemo sa problemom koji se zove evropska proizvodnja, evropska poljoprivreda“. Međutim, osim konkurencije Evropa ima i veliko tržište – 250 miliona stanovnika. Evropa teže nalazi nova tržišta, ali njih će biti, jer se očekuje da će u narednih 40 – 50 godina na planeti buti 2 milijarde više ljudi nego danas. Ko bude imao hranu i šta da ponudi na trpezi, imaće velike mogućnosti i značajan uticaj na ekonomsku i političku sliku regiona. To je naša šansa.
Mi kroz stočarstvo i voćarstvo ostvarujemo blizu 70% ukupnih prihoda. Poljoprivreda nije trka na 100 metara, već je maraton. Poljoprivreda je sastavni deo prirode, a vi ne možete menjati prirodu. Srbija ima 4 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, a svake četvrte godine trebalo bi svaki centimetar zemljišta nađubriti prirodnim đubrivom. S obzirom koliko stočarstva imamo, trebaće nam 15-20 godina da to realizujemo, ali smo svesni šta to znači za buduću proizvodnju i prinose. Na taj način se moramo suprotstavljati svim problemima koji se pojavljuju na putu ka Evropskoj uniji.
Evropska unija je 2000. godine otvorila svoje tržište, a 2007. godine smo potpisali SSP. Od 2000. do 2007. godine naša roba je išla u EU bez carina, dok je njihova u Srbiju ulazila sa carinom. 2007. godine 50% njihovih roba oslobođeno je carine, a očekuje se da do 2017. godine bude 100% oslobođena. Evropska unija je dala 17 godina srpskoj poljoprivredi da se pripremi i uđe na tržište. Kako smo ovu šansu iskoristili, vreme će pokazati.
Kompanija Delta Agrar je ovo shvatila maksimalno ozbiljno. EU ostavruje 70% prihoda iz stočarstva, voćarstva, povrtarstva, a iz ratarstvo samo 30%. To radimo i mi. Imamo jedan od najmodernijih i najvećih voćnjaka u ovom delu Evrope gde je na 400 ha naših imanja zasađena jabuka. Kada smo krenuli u taj posao koristili smo naše iskustvo, struku i nauku, ali kad smo videli da to nije dovoljno i da moramo da idemo napolje, otišli smo. Otišli smo u Sudtirol u Italiju i kupili tehnologiju, kupili sadnice i svu opremu za voćnjak. Danas u njemu ostvarujemo prinose bolje nego što imaju Italijani na svojim voćnjacima. Na pojedinim sortama ostvarujemo čak i do 90 t/ha jabuka. Ono čime se posebno dičimo jeste činjenica da smo sve naučili od eksperata napolju. Poslali smo mlade ljude širom sveta i savladali tehnlogiju svesni da je najveći biznis u voćarstvu zapravo proizvodnja sadnica. Danas smo u proizvodnji istih bolji od Italijana i proizvodimo ih za njih: oni samo lepo upakuju, podvedu kao svoje i tako šalju. Tome možemo da pariramo. Znanje je naša šansa.
Šta je još naša velika šansa u poljoprivredi? Mi imamo 4 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta u Srbiji, u Vojvodini blizu 2 miliona hektara. Kvalitet zemlje je odličan, a klimatski i geografski uslovi izvanredni za poljoprivredu. Kroz naše zemljište protiču velike reke poput Tise, Save i Morave, a mi navodnjavamo samo 2-4% tih površina. Kanal Dunav – Tisa – Dunav u Vojvodini protiče 1.000 km, a u Vojvodini se navodnjava manje od 50.000 hektara. Puštamo ogromna ulaganja u milost i nemilost otvorenog neba. Tu je naša šansa za npr. dve žetve. U poljoprivredi su potrebna velika ulaganja, ne može “Ja hoću”. Mi smo 100 miliona uložili da bismo danas rekli da smo jedna ozbiljna kompanija kad je u pitanju poljoprivreda i da smo spremni za konkurenciju iz EU koja će neminovno biti sve jača i prisutnija na tržištu Srbije. Koliko nas je to koštalo – posebna je priča .“, izjavio je Milorad Sredanović.
Na pitanje o unpređenju odnosa sa kooperantima, potpredsednik Sredanović napomenuo je da Srbiji treba jak agrar, jak indivudualni proizvođač i porodične poljoprivredne firme koje imaju do 50 hektara i najbolju mehanizaciju.
„Delta Agrar 25% svog poslovanja u tovu svinja ostvaruje kroz rad sa kooperantima. Imamo vrlo korektne kooperante, ali i jedan problem sa kojim se suočavamo. Iz Danske smo uvezli genetiku od čuvene danske kompanije Danbred, uvezli smo danskog landrasa, joksira i duroka i proizveli srpskog meleza. U poređenju sa EU postižemo vrhunske rezultate. Danbred sve svoje farme u svetu prati i mi smo uvek u prve tri na svetu. Krmače iz te genetike koje danas imamo na svojim farmama godišnje oprase 36-37 prasića, a prosek u Srbiji je 18-20. Za ovu novu genetiku ne važi pravilo “13. prase” nego “17. prase”. Naše krmače imaju 16 sisa što zači da je u problemu već ono koje je 17., a ima ih 36. Te svinje zahtevaju posebne uslove, samo što muziku ne slušaju da bi dale takav prinos. Tu se javlja problem naći pravog kooperanta.
Kao kompanija mi jesmo značajni u regionu, ali u evropskim razmerama smo samo kap u moru. Potreban nam je jak srpski agrar, jak individualan proizvođač i porodične poljoprivredne firme koje imaju do 50 hektara i najbolju mehanizaciju. Kada se obezbede površine potrebne su druge investicije poput investicija u sisteme za navodnjavanje, farme, skladišta, itd. Tu dolazimo do kooperacije kao modela na kome kompletno počiva poljoprivreda Evrope. Poznata su kooperativna udruženja mlekara u Francuskoj, proizvođača semenskog krompira u Holadniji i jabuka u Italiji. Poljoprivreda je, rekao sam, deo prirode. Mi to ne možemo promeniti niti površine podeliti, to poljoprivreda ne poznaje. Shodno tome, mi želimo da budemo sabirni centar transfera znanja. Širom smo otvoreni za saradnju i želimo da sve ono što smo skupo platili podelimo sa našim kooperantima i sa državom, jer samo tako možemo ići napred. Ne mogu poljoprivreda i agrar napredovati, a da u temeljima nema ničega. Da bismo bili priznati i poznati u Evropi, moramo imati količine i kvalitet. Mi smo skupo platili tehnologiju za jabuke, ali te jabuke danas nezaustavljivo putuju širom sveta. To je ono što svet prepoznaje i što plaća. Dakle znanje, znanje, znanje.“, završio je svoje izlaganje Milorad Sredanović.
Po završetku prvog panela, održan je i drugi pod nazivom „IPARD program u Srbiji i hrvatska iskustva s EU fondovima“ gde su predstavnici hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske gospodarske komore predstavili svoje iskustvo u korišćenju pretpristupnog IPARD fonda i svoje savete preneli srpskim zvaničnicima, budući da Srbija uskoro kreće u korišćenje sredstava.
Delta Agrar
Foto: Morana Begač i Davor Javorović/PIXSELL