Ukoliko se još uvek niste opredelili koju kulturu da sejete ili ste rešili da sejete soju, a imate dilemu oko izbora sorte, na pravom ste mestu! Sam podatak da je soja u Republici Srbiji posejana na preko 200.000 ha govori o njenom velikom privrednom značaju. Za ostvarenje visokih i stabilnih prinosa soje bitni su:
- Izbor sorte
- Povoljni agroekološki uslovi
- Visok nivo tehnologije, odnosno agrotehnike
IZBOR SORTE
U našoj zemlji za uspešno gajenje soje dolaze u obzir sorte sledeće grupe zrenja: 00,0,I i II. Mi smo u prilici da vam ponudimo adekvatan sortiment od kojih je većina sorti u proteklom periodu pokazala svoje prave proizvodne vrednosti: visoku stabilnost prinosa i adaptibilnost u različitim agroekološkim uslovima.
Sortiment:
- PANONKA 00 grupa zrenje, rana sorta visokog proizvodnog potencijala za svoju grupu zrenja. Registrovana 2015. godine. Pogodna za gajenje u naknadnoj postrnoj i zakasneloj setvi. Preporučena gustina u žetvi 500.000 bilj/ha.
- PELIKAN 0 grupa zrenja. Rana sorta registrovana 2015. godine. Najnovija genetika – sorta visokog proizvodnog potencijala, krupnog semena. Preporučeni broj biljaka u žetvi 450.000 bilj/ha.
- BISER 0 grupa zrenja. Rana sorta. Po fenotipskim karakteristikama vrlo slična DUKAT-u (kraće vegetacije i krupnije seme u odnosu na DUKAT). Preporučena gustina u žetvi 450.000 bilj/ha.
- DUKAT 0 grupa zrenja. Vrlo je omiljena sorta kod nas i u EU gde postiže vrhunske rezultate. Preporučena gustina useva 400-450.000 bilj/ha. U humidnijim usevima 400.000 bilj/ha, a u aridnijim 450.000 bilj/ha.
- GALEB I grupa zrenja. Vrlo intenzivna sorta koja u povoljnim uslovima gajenja često daje rezultate i preko 5,5 t/ha. Optimalan broj biljaka u žetvi je 350.000 po ha u humidnim uslovima, a u prosečnim i aridnim uslovima 400.00 bilj/ha.
- VOLOĐA II grupa zrenja. Spada u grupu ranijih sorti ove grupe zrenja. Racionalna biljka kratkih internodija, ne poleže, visokog proizvodnog potencijala. Preporučena gustina 400.000 bilj/ha.
- BETA II grupa zrenja. Jedina sorta kod nas sa kopljastim listom, velikim brojem četvorozrnih mahuna i što je vrlo bitno, sorta sa povećanim sadržajem proteina. Preporučena gustina 400.000 bilj/ha.
- GORŠTAK II grupa zrenja. Vrlo habitusno jaka biljka sa velikim brojem etaža. Dobro razvijen korenov sistem i visokog je proizvodnog potencijala. Preporučena gustina je 400.000 bilj/ha.
AGROEKOLOŠKI USLOVI
Generalno se za soju može reći da se u pogledu zahteva prema toploti, vlazi i zemljištu može uspešno sejati u mnogim područjima u našoj zemlji ili još preciznije, sva područja za gajenje kukuruza odgovaraju i soji. Opšte je poznata činjenica da je za postizanje vrhunskih rezultata neophodno imati povoljne uslove vlažnosti. Kod soje postoje četiri kritična perioda u pogledu vlage, ali je najvažniji period mahunanja i nalivanja semena. Kalendarski to je period jula i prva polovina avgusta.
AGROTEHNIKA
Soja spada u kategoriju najboljih preduseva za većinu ratarskih kultura. Ne treba je sejati u monokulturi, posle suncokreta i uljane repice zbog zajedničkih bolesti.
Osnovna obrada treba da obezbedi dubok i usitnjen oranički sloj i što povoljniji toplotni vazdušni režim zemljišta za nesmetano razviće i razvoj pre svega korenovog sistema, a kasnije i cele biljke soje. Obavezno obaviti tokom jeseni.
Predsetvena priprema je u funkciji kvalitetnije setve. Treba da obezbedi što ujednačeniji, ravan, usitnjen i dovoljno vlažan sloj zemljišta, gde bi seme trebalo da ima što veću dodirnu površinu sa česticama zemlje kako bi u što kraćem roku i, još bitnije, ujednačeno niklo. To je jedan od važnih preduslova za dobar krajnji rezultat.
ĐUBRENJE
Za ostvarenje visokih prinosa kod soje neophodno je đubrenje. Soja kao leguminozna biljka ima mogućnost da obezbedi 60-70 % N iz vazduha azotofiksacijom. Količinu đubriva treba prilagoditi konkretnim uslovima gajenja, plodnosti zemljišta i prethodnom đubrenju. Na dobrim zemljištima neophodno je đubrenje sa 30-40 kg/ha N, 40-50 kg/ha fosfora i 50-60 kg/ha kalijuma. Na manje plodnim zemljištima količine đubriva treba povećati.
SETVA
Setvu soje treba obaviti u aprilu. Nekada se kod nas setva soje obavljala nakon završetka setve kukuruza. U poslednjih 10-15 godina, setva soje se obavlja ili pre ili zajedno sa kukuruzom. Brojni su razlozi i prednosti rane setve soje. Setvu treba početi sa najkasnijim grupama zrenja, a završavati sa ranim sortama.
Obavezna mera pre same setve soje jeste inokulacija semena, odnosno zaražavanje semena soje čistim sojevima bakterije Bradyricobium japonicum koji na samom korenu soje posle 30-40 dana od nicanja, žive u simbiozi i prevode atmosferski N u azot pristupačan biljci. Tzv. fabriku azota ne smemo preskočiti pre same setve. Uz svakih 100 kg semena ide 1 ha doza azotofiksina.
Kroz brojna istraživanja u proteklom periodu pokazalo se da je 45-50 cm optimalni međuredni razmak. Za naš sortiment (Galeb, Biser, Dukat i Pelikan) koji se odlikuje velikim brojem bočnih grana, to je posebno važno, jer ukoliko posejemo na razmaku od 70 cm rastojanja između semena, biljaka u redu će biti manje, a time će i biljke biti tanje, bez bočnih grana. Pri setvi 45-50 cm, soja pre zatvara redove tako da je i evapotranspiracija manja, a sve u cilju očuvanja rezervi vode.
Dubina setve treba da bude 3-5 cm. Ovde važi pravilo: ukoliko se seje ranije – seje se pliće, dok kasnija setva podrazumeva i nešto veću dubinu, ali ne preko 5 cm.
Od mera nege najčešće se primenjuju valjanje (samo u uslovima suvog proleća ili usled loše predsetvene pripreme), suzbijanje korova (mehaničkim i hemijskim putem), zaštita od bolesti i štetočina i navodnjavanje. Međuredna kultivacija je ne samo u funkciji suzbijanja korova, već je i vrlo važna mera za očuvanje vodno vazdušnog režima zemljišta. Ovim se postiže smanjenje evapotranspiracije i obezbeđenje kiseonikom bakterija u zemljištu. Soja spada u red vrlo osetljivih kultura na hemijska sredstva, pa se tako prema njoj i treba odnositi. Postoje tri načina primene herbicida – pre setve (inkorporacija), posle setve a pre nicanja, posle nicanja soje tzv. korektivni herbicidi.
ŽETVA
Žetva soje je vrlo važna poslednja agrotehnička operacija gde se često usled nepodešenosti kombajna izgubi dobar deo prinosa. Najčešće je to usled visokog reza kose, gubitaka na hederu, nepodešenog zazora bubnja i korpe, loše podešenog vetar i sita.
Srđan Anđelović
Rukovodilac selekcije
Semenski program